Hrvatska stranka umirovljenika utemeljena je na Osnivačkoj skupštini 29.04.1996. godine.

Već sam datum utemeljenja govori o nekoliko bitnih momenata po čemu se HSU razlikuje od ostalih političkih stranaka. Razvidno je da nije utemeljena u vrijeme početaka višestranačja u Hrvatskoj (1990. godina), već znatno kasnije. Druga bitna karakteristika koju sadrži Program i Statut jest njezina usmjerenost na zaštitu interesa hrvatskih umirovljenika, bez političke obojenosti. Njezin eventualno politički karakter proizlazi iz njezina programa i sadržaja rada koji je, nedvojbeno, socijalan i demokratski.
Drugim riječima, da 1993. godine tadašnja HDZ-ova vlast nije izvršila nezakonito uskraćivanje stečenih umirovljeničkih prava, vjerojatno da inicijatori za utemeljenje HSU-a ne bi pokrenuli to pitanje. I drugo, njezino utemeljenje pokazuje da ni tada, kao i ni danas, strukture vlasti nisu spremne ispraviti nanesenu nepravdu hrvatskim umirovljenicima, bez obzira na njihov politički deklariran karakter, što nedvojbeno potvrđuje žalosna činjenica da je prosječna mirovina u odnosu na prosječnu plaću u Hrvatskoj smanjena od preko 70% prije intervencije vlasti 1993., na 40% u 2001. godini, nakon tobožnjih ispunjenja obveza Odluke Ustavnoga suda Hrvatske kojom je utvrđen nezakonit postupak prema umirovljenicima.
Vlasti brinu za uravnoteženje svojih proračuna i zakonit zahtjev umirovljenika proglašavaju u najmanju ruku nerazumnim, suprotstavljajući time umirovljenički korpus od preko 700 tisuća bitno oštećenih umirovljenika sa svim drugim društvenim strukturama, pa i s ne malim dijelom umirovljenika u članstvu drugih političkih stranaka. Osim toga, iz nekih drugih političkih stranaka destruktivno se djeluje, na žalost i uspješno, prema HSU-u, što ne bi bilo moguće da su svi članovi dosljedni u ostvarivanju njegova programa i statuta.
HSU sudjeluje u lokalnim izborima u proljeće 1997. i sa 40-tak svojih članova ulazi u lokalne organe vlasti, da bi se taj broj povećao na toj razini na 70-tak, u izborima 2001.
Na izborima na državnoj razini, 03. siječnja 2000., za liste HSU-a polučuje 53 tisuće glasova, čime nije prešao izborni prag, ali je ostvario razinu najveće izvanparlamentarne stranke.
Ukupni izborni rezultati Stranke zavisni su o uloženom radu njezinih organizacijskih dijelova i organizacije u cjelini, što je i opće potvrđeno pravilo.
U početku je HSU, osim Predsjedništva, djelovao kroz podružnice i ogranke. Odlukom prve redovne Godišnje skupštine se reorganizira i djeluje kroz ogranke, općinske, gradske i županijske organizacije te Središnji odbor i Predsjedništvo.
Osim Osnivačke skupštine HSU je održao 5 redovnih Godišnjih skupština, sukladno odredbama Statuta (najmanje jednom u 2 godine).
Na Osnivačkoj skupštini za predsjednika izabran je Rudolf Mažuran, a na 3. redovnoj Godišnjoj skupštini Vladimir Jordan, kada je Rudolf Mažuran izabran za počasnog predsjednika.

Gospodin Mažuran na parlamentarnim izborima 2003. godine bio je nositelj liste druge stranke, te odlukom Središnjeg odbora prestaje biti počasni predsjednik i član Stranke.
 
Na parlamentarnim izborima održanim 23. studenog 2003. godine HSU postaje parlamentarna stranka sa 3 zastupnika u Saboru. Zahvaljujući toj činjenici HSU se počinje uvažavati, te se konačno donosi Zakon o provođenju odluke Ustavnog suda od 12. svibnja 1998. godine i u lipnju 2006. godine počinje isplata obeštećenja umirovljenika.
Na izborima za lokalnu, regionalnu i područnu samoupravu 2005. godine HSU postiže zavidne rezultate sa 40 županijskih, 100 gradskih i 106 općinskih vijećnika.
Na 5. redovnoj, a ujedno i izbornoj skupštini u lipnju 2005. godine Vladimir Jordan je ponovno izabran za predsjednika stranke.